Oralna kirurgija specijalistička je djelatnost dentalne medicine, a najčešći oralno kirurški zahvati su vađenje umnjaka, komplicirana vađenja impaktiranih i retiniranih očnjaka ili umnjaka, resekcije korijena zuba te vađenje zaostalih i slomljenih korijena zuba. Oralna kirurgija obuhvaća i rekonstrukciju estetskih i funkcionalnih poremećaja usne šupljine s preprotetskim i preimplantološkim zahvatima.
U suradnji s ostalim specijalnostima dentalne medicine, osobito tijekom ortodonske terapije, ponekad je potrebno izvaditi pojedine zdrave zube, mliječne ili trajne kako bi terapija bila uspješna i cjelovita.

Svi zahvati oralne kirurgije rade se u lokalnoj anesteziji i u potpunosti su bezbolni!

sala-chirurgica2
sala-chirurgica1

 

Umnjaci – Vađenje umnjaka

Vađenje umnjaka je najčešći operativni zahvat u oralnoj kirurgiji. Tijekom nicanja, umnjaci mogu izazvati upalne i bolne simptome koji se zovu perikoronitis – upala okolne gingive (zubnog mesa) oko umnjaka. Simptomi otežanog nicanja umnjaka su: bol i oticanje, otežano otvaranje usta, zadah, povišena temperatura. U određenim situacijama pojačanim čišćenjem područja oko umnjaka oralno-kirurški zahvat je nepotreban, ali ako se nicanje zakomplicira potrebno je kirurško vađenje zuba.

Upala umnjaka - vađenje umnjaka

Umnjaci mogu biti impaktirani ili retinirani. Impaktirani umnjaci su oni koji nisu uspijeli izrasti u potpuni zubni niz s drugim zubima radi fizičke zapreke na putu nicanja. Najčešće se tu radi o drugom zubu koji sprečava put nicanja umnjaka. Retinirani umnjak je onaj koji nije izrastao radi nekog drugog razloga, a to su najčešće pogrešni smjer rasta, preduboki položaj zametka zuba, oštećenje zametka itd. Vađenje umnjaka se radi u lokalnoj anesteziji, a operaciju izvodi specijalist oralne kirurgije. Operacija vađenja umnjaka za pacijenta je bezbolna operacija, iako zna bit nelagodna zbog brojnih živčanih anastomoza i neposredne blizine velikog živca u donjoj čeljusti. Anestezijom eliminiramo bol, a ne nelagodu. Zato pacijentima preporučamo prije svake operacije vađenja umnjaka, ali i svih ostalih operacija se dobro naspavaju i odmore te pojedu nešto ujutro da ne dolaze natašte.

Poslije operacije vađenja umnjaka bitno je da se pacijent pridržava uputa koje su mu dane, da ranu održava čistom jer se tako smanjuje rizik od infekcije, a blaga postoperacijska bol i oteklina su normalne pojave nakon operacije. Osjećaj utrnutosti donje usne i jezika (parestezije) česti su klinički nalaz nakon opsežnijih operacija kod retiniranih umnjaka (pogrešan smjer rasta) jer je tada zub teže dostupan. Bitno je da se pacijenti ne uplaše privremene utrnutosti usne ili jezika jer je to pojava koja najčešće prolazi kroz nekoliko dana do nekoliko tjedana.

Oporavak od vađenja umnjaka je vrlo individualan i ovisi o nizu faktora kao što je opće zdrastveno stanje, obujam samog zahvata, tjelesna konstitucija pacijenta te da li se pridržava datih uputa o njezi i higijeni nakon operacijskog zahvata. Oporavak od operacije varira od 1-2 dana pa do 7 dana.

Preuzmite članak u obliku PDF datoteke za kasnije čitanje:

Vađenje umnjaka

 

Resekcija korijena zuba – Apikotomija

Kod neuspjela liječenja zubnog korijena (endodoncija) indicirana je sanacija kroničnog granuloma, a preporuča se odstranjivanje vrha korijena s granulomatoznim procesom (resekcija) u svrhu očuvanja zuba od vađenja. U slučaju pojave ciste u području vrha korijena zahvat je identičan. Punjenje kanala zuba najčešće se obavlja kroz krunu zuba neposredno prije operativna zahvata, a katkad i preko vrha skraćenog korijena tijekom zahvata.

Resekcija granuloma i korijena zuba

 

Nadomještanje izgubljenog koštanog volumena – Augmentacija

Vađenjem zubi i cijeljenjem rane smanjuje se i koštani volumen, dolazi do resorpcije kosti čime nastaju estetski i funkcionalni defetki. Augmentacijom je moguće vratiti izgubljeni koštani volumen koji je neophodan kod implanto-protetske rehabilitacije, kod pacijenata koji žele ugodne i funkcionalne proteze ili pak čisto iz estetskih razloga. Više o tehnikama koštane nadogradnje možete pročitati u članku objavljenom na našem blogu ovdje.

Nadogradnja kosti za implantaciju

 

Ciste čeljusti

Mehanizam nastanka cista u području usne šupljine različit je. Sve ciste imaju tendenciju stalnog rasta pa je nužno uklanjanje cista oralno-kirurškim putem bez obzira je li cista u kosti ili u mekim tkivima. Cista dok raste trajnim pritiskom uzrokuje razmicanje ili destrukciju okolnih struktura.
Zubne ciste nastaju kao reakcija organizma na kroničnu infekciju koja dolazi preko vrha inficiranog korijena zuba u čeljust, najčešće kao posljedica karijesa ili traumom uzrokovanog avitalnog zuba.
Problem s cistama je obično taj što one rastu neprimjetno, bez simptoma (bez boli, otekline…) te se otkriju ponekad tek kao slučajni RTG nalaz ili pak kada prerastu u akutnu fazu upale kada se jave prvi simptomi.

Ciste, dakle, možemo podijeliti na koštane ciste (ciste čeljusti) i na ciste mekih tkiva usne šupljine. Bitno je napomenuti da ciste nisu neke maligne tumorske tvorbe, već patološke tvorbe koje je potrebno odstraniti jednostavnim kirurškim zahvatom.

home-button-png         

 

Blog postovi:

Sinus lift – Podizanje dna sinusa

Ispovremena postava implantata sa podizanjem dna sinusa i augmentacijom kosti

Sinus lift je oralno-kirurški zahvat podizanja dna sinusa u svrhu nadogradnje kosti potrebne za postavu zubnih implantata. Ukoliko se pacijent odluči na implanto-protetsko rješenje zbrinjavanja bezubosti u gornjoj čeljusti, jedno… Opširnije »